Konzumacija alkoholnih pića jedno je od osnovnih zdravstvenih problema,
bez obzira što se na alkohol rijetko gleda kao na problem, budući da su
alkoholna pića sastavni dio većine društvenih okupljanja i predstavljaju
općeprihvaćeni simbol svake proslave.
Alkoholna pića se klasificiraju kao hrana budući da sadrže točno određenu
energetsku vrijednost 1g = 7 kcal (više od grama ugljikohidrata ili proteina).
Sadrži tzv. prazne kalorije, a često se naziva i antinutrijent.
Alkohol direktno utječe na naš metabolizam jer ometa apsorpciju,
iskorištenje i pohranu nutrijenata u organizmu, čak i kad su nutrijenti zapravo
prisutni u adekvatnim količinama. Kao posljedica alkoholizma razvija se
deficit nutrijenata, posebice proteina i nekih vitamina.
Ukoliko se ne provodi adekvatna nutritivna terapija, s vremenom može doći
do oštećenja organa i organskih sustava, posebice jetre.
Međutim, postoje i dobre strane konzumacije alkoholnih pića.
Mnogobrojna istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija
alkohola ima i pozitivan efekat na čovjekovo zdravlje.
Na stotine istraživanja nude uvjerljive dokaze koji pokazuju da osobe
koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola (1-2 čašice dnevno,
ovisno o spolu, dobi i općem stanju organizma) rjeđe obolijevaju od
bolesti srca u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji
pretjeruju s konzumiranjem istog.
Kao dobar primjer možemo navesti Francuze koji konzumiraju više zasićenih
masnoća od Amerikanaca, a ipak imaju manju učestalost bolesti srca.
Zaštitni učinak pružaju im flavonoidi u crnom vinu koji štite LDL kolesterol od
oksidacije kojom nastaju nusprodukti koji oštećuju arterije.
Prema nutritivnoj vrijednosti alkoholna pića uglavnom
se sastoje od:
• vode
• čistog alkohola (etanola)
• različite količine šećera (ugljikohidrata)
• zanemarive količine proteina, vitamina i minerala.
Udio ugljikohidrata razlikuje se od pića do pića:
• viski, konjak i votka ne sadrže šećer !!!
• vina 2 - 10 g šećera/L
• pivo oko 30 g/L
• likeri oko 120 g/L.
Prema sadržaju alkohola :
• pivo sadrži otprilike 40-50 g/L
• vina i kokteli oko 120 g/L
• žestoka alkoholna pića 400 - 500 g/L.
Veličine jedne jedinice serviranja su :
• 1,5 dcl vina
• 3 dcl piva
• 0,3 dcl žestokog alkoholnog pića.
Zanimljiva je činjenica da alkohol ne zahtijeva probavu. Nakon što se
alkohol konzumira, on zapravo jako brzo pronalazi svoj put kroz
organizam te se 95 % alkohola apsorbira direktno u krvotok kroz
stjenku želuca i tankog crijeva. Ostalih 5 % napušta tijelo kroz urin,
respiraciju i perspiraciju.
Ukoliko alkohol pijemo na prazan žeudac, on će se već nakon 20
minuta apsorbirati u krvotok.
Posljedice utjecaja alkohola nisu iste za svakog pojedinca, već ovise o
spolu, udjelu mišićne mase i općenito o tjelesnoj masi pojedinca.
Ono što zasigurno niste očekivali jest spoznaja da osobe s većim
udjelom masnog tkiva lakše podliježu pod učinak alkohola. Razlog tome
jest manji udio vode u masnom tkivu pa je tada i udio alkohola u krvi viši.
Isto tako, zanimljivo je i da žene brže osjećaju utjecaj alkohola jer imaju
nižu razinu enzima koji je potreban za njihovu razgradnju. Podložnije su
i utjecaju alkohola neposredno prije mjesečnice, budući da je tada
oksidacija alkohola u jetri najsporija.
Ukoliko osoba koja konzumira alkohol istovremeno konzumira i
određenu dozu lijekova, povišen unos alkohola može narušiti
metabolizam lijekova, a posljedice mogu biti štetne intrakcije
alkohola i tih lijekova ili promjena aktivnosti lijekova.
Alkohol utječe na apsorpciju i iskoristivost nutrijenata jer smanjuje
lučenje probavnih enzima gušterače te tako sprječava razgradnju
nutrijenata na molekule koje organizam može iskoristiti. Oštećujući
sluznicu želuca i crijeva smanjuje njihovu apsorpciju u probavnom
sustavu te onemogućuje njihov transport u krv.
Činjenica je da alkoholičarima ponekad i do 50% ukupne dnevno unesene
energije potječe od alkohola, a to jasno govori da unosom alkohola često
zanemaruju unos osnovnih nutrijenata.
Unos alkohola koji se definira kao umjeren jest slučaj kada količina alkohola
dnevno osigurava do 16 % ukupnog dnevnog energetskog unosa, primjerice
kod dnevnog unosa 2000 kcal, alkohol osigurava 320 kcal te može rezultirati
djelomičnim povećanjem ukupnog dnevnog kalorijskog unosa.
Osobe koje alkohol piju u prekomjernim količinama jest slučaj kada alkohol osigurava više od 30% ukupnog dnevnog energetskog unosa - često unose značajno manje svih makronutrijenata, a posljedica je manjak vitamina A, C i B1.
Deficit ugljikohidrata, proteina, masti, vitamina A, C i B2 te minerala kalcija i željeza
može uzrokovati ozbiljne poremećaje u organizmu. Makronutrijenti (ugljikohidrati,
bjelančevine, masti) u prehrani alkoholičara trebaju biti zastupljeni u istim
količinama kao i u prehrani zdravih osoba. Potreban je oprez kod unosa masti jer su
zbog ometanog metabolizma masti osobe koje učestalo konzumiraju alkohol
izložene riziku od nakupljanja masti u jetri te razvoju masne jetre.
Kada postoji i najmanja sumnja ili fizički pokazatelj da je balanas vašeg organizma
narušen, svakako bi se prije konzumacije lijekova ili hranjivih nutrijenata trebali
posavjetovati sa stručnom osobom.
Čovjek se treba vježbati u umjerenosti i nadzoru naših čula i sklonosti u
bilo kojem pogledu, tako održavajući sebe mladim u tijelu i razumu.
- Nikola Tesla
Samo ljubav i samo jako!
