S obzirom da ste odlučili izdvojiti nešto svoga vremena da biste pročitali ovaj
članak,sigurna sam da ste jedni od onih koji redovito obavljaju kupnju namirnica.
Velika većina ljudi čini to automatski, čak i ako su prethodno napravili popis potrebitog.
Budimo realni, nećete se zamarati stalnim čitanjem deklaracija na svim
prozvodima jer biste onda otišli u knjižaru, ne trgovinu 😊
Ukoliko postoje neke namirnice koje konzumirate u kućanstvu na dnevnoj bazi ili
nekoliko puta tjedno, bilo bi poželjno da znate sastav nutrijenata te porijeklo tih
namirnica. Dovoljno je da deklaraciju odabranog proizvoda proučite jednom do
dva puta i već će vam ubuduće sve biti jasnije.
Zakonske regulative
Svaki prehrambeni proizvod uvezen ili proizveden u Hrvatskoj, mora biti deklariran
u skladu sa zakonskim normama da bi se mogao naći na policama trgovina:
- https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32011R1169&from=ET
- https://www.zakon.hr/z/467/Zakon-o-hrani
- https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_01_8_140.html
Kao kod ljudi osobna iskaznica, deklaracija predstavlja osobni dokument namirnice
koji otkriva njezino porijeklo, namjenu i sastav te daje dokaz o zdravstvenoj
ispravnosti hrane.
Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih
za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao
što su zaštita potrošača, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane),
poštivanje proizvođačke i poslovne tajne te mogućnost upravljanja krizom kada
postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.
Na deklaraciji razlikujemo neto količinu i popis sastojaka, mjesto ili zemlju podrijetla, upute za pripremu, sadržaj alkohola, ako su potrebni posebni navodi, datum zamrzavanja, rok trajanja te hranjive vrijednosti. U popisu sastojaka navedene su sve tvari koje ulaze u sastav tog proizvoda, počevši od one najviše prisutne pa do one koja je najmanje zastupljena. Primjerice, sastojak koji je prvi na popisu najzastupljeniji je u tom prehrambenom proizvodu, a sastojak koji se nalazi na kraju popisa nalazi se u vrlo maloj količini.
Označavanje hranjivih vrijednosti odnosi se na energetsku vrijednost hrane i sadržane hranjive tvari.
Hranjiva vrijednost nam govori koliko je hranjivih tvari sadržano u 100 g, 100 ml ili po jedinici serviranja namirnice.
Ti podaci najčešće su navedeni tablično, a sadrže istaknute informacije o energetskoj vrijednosti namirnice te o količini masti, zasićenih masnih kiselina, ugljikohidrata, šećera, bjelančevina, soli.
Dodatno se mogu navesti: jednostruko nezasićene masne kiseline, višestruko nezasićene masne kiseline, polioli, škrob, vlakna, vitamini i minerali, dok sadržaj kolesterola nije obvezno deklarirati.
Energetska vrijednost
Energetska vrijednost izražena je u kcal i kJ, a pri konzumaciji valja imati na umu da se ona odnosi na 100 g namirnice. Na temelju toga može se odrediti količina porcije koja je u skladu s preporučenim dnevnim energetski unos.
Energetski dnevni unos razlikuje se ovisno o spolu, težini, dobi i tjelesnoj aktivnosti.
Prosječna osoba dnevno unese oko 2000 kalorija, prosječna preporučena dnevna energetska vrijednost za dijete od 1-3 godine iznosi 1200 kcal, od 4 – 6 godine 1600 kcal te polagano raste do dvanaeste godine kada se izjednačuje s prosječnim potrebama odraslih.
Valja obratiti pozornost na…
Na deklaraciji je dobro obratiti pozornost i na količinu jednostavnih šećera ako su posebno naznačeni, gdje je poželjno da njihova masa bude što manja, a složenih šećera veća (npr. šećeri iz voća).
Također, važno je da provjerite i udio zasićenih masti koje trebaju biti zastupljene u što manjem udjelu.
Još jedan od čimbenika koji uvelike utječu na zdravlje je sol, odnosno natrij-klorid. Na deklaracijama je obično izražena količina natrija u gramima, pri čemu je prihvatljiva količina između 0,1 i 0,6 g natrija na 100 g namirnice, što odgovara između 0,3 i 1,5 g soli.
Imajte na umu da je maksimalni dnevni dopušteni unos soli 5 g ili jedna čajna žličica!
RDA – Recommended Daily Allowances
RDA je standard kojim se propisuju preporučene dnevne količine vitamina i minerala potrebne za uravnoteženu prehranu. Te brojčane vrijednosti obično su navedene u stupcu pokraj količina vitamina i minerala koje su prisutne u 100 g pojedinog proizvoda i izražene su kao postotak.
Vitamini i minerali preporučeni unosi:
Vitamin A (μg) 800, Vitamin D (μg) 5, Vitamin E (mg) 12 700, Vitamin K (μg) 75, Vitamin C (mg) 80, Niacin (mg) 16, Vitamin B6 (mg) 1,4, Folna kiselina (μg) 200, Vitamin B12 (μg) 2,5, Biotin (μg) 50, Pantotenska kiselina (mg) 6, Tiamin (mg) 1,1 10, Riboflavin (mg) 1,4, Mangan (mg) 2, Bakar (mg) 1, Fluor (mg) 3,5, Klorid (mg) 800, Kalcij (mg) 800, Fosfor (mg), Magnezij (mg) 375, Željezo (mg) 14, Cink (mg), Kalij (mg) 2000, Selen (μg) 55, Krom (μg) 40, Jod (μg) 150, Molibden (μg) 50.
Prehrambena tvrdnja
Prehrambena tvrdnja može se stavljati na proizvod pri prezentiranju ili reklamiranju hrane na način da upućuje kako hrana ima određena hranjiva svojstva uvjetovana promijenjenom energetskom vrijednošću (smanjena, povećana ili nula, npr. Coca Cola Zero) te određenim hranjivim tvarima (prirodno prisutnim, dodanim, oduzetim ili ih nema u sastavu, npr. majoneza light).
Sastojci na koje se odnose prehrambene tvrdnje su bjelančevine, ugljikohidrati, šećeri, masti, zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline, vlakna.
Na njoj se nalaze i tvari ili proizvodi koji uzrokuju alergije i intolerancije: žitarice koje sadrže gluten (pšenica, raž, ječam, zob), rakovi, jaja, kikiriki, soja, orašasto voće, celer, gorušica, sezam, sumporni dioksid i sulfiti, lupina, mekušci.
Aditivi
O aditivima bi mogli mnogo toga reći, no ostaviti ću to za neki drugi članak.
Ukratko, prehrambeni aditivi su tvari koje se dodaju hrani pri tehnološkoj proizvodnji kako bi konačan proizvod mogao duže sačuvati osnovna svojstva okusa, mirisa i konzistencije - takozvani E-brojevi.
Svrstani su u skupine: bojila (E100-180); konzervansi (E200-285); antioksidansi (E300-341); emulgatori (E400-418, E460-466); stabilizatori (E400-418, E460-466), zgušnjivači, tvari za želiranje, zaslađivanje, sprečavanje zgrušnjavanja; za poliranje, za zadržavanje vlage, održavanje pjene ili sprječavanja pjene; regulatori kiselosti i kiseline (E290-297, E350-380, E507-578), lužine; pojačivači okusa i volumena; učvršćivači, potisni plinovi, plinovi za pakiranje, modificirani škrobovi; omoti i presvlake koji se ne jedu zajedno s namirnicom; zamjene za šećer E420 sorbitol, E421 manitol, E951 aspartam, E957 saharin, E965-967.
Dugi niz godina nutricionističke spoznaje bile su „privilegija“ profesionalaca koji se bave nutricionizmom. Danas smo potpuno svjesni da informacije o hrani i njezinom utjecaju na zdravlje moraju biti dostupne svima jer se jedino tako mogu iskoristiti za dobrobit čitavoga društva.
Samo jako i samo ljubav!
